Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima iznosili su na kraju veljače 2024., na osnovi stanja, 43,1 mlrd. eura.
U odnosu na isto
razdoblje prethodne godine tako je zabilježen rast za 3,7% ili 1,6 mlrd.
eura. Na mjesečnoj razini ukupni krediti zabilježili su rast za 0,5%
ili 219,6 mil. eura. Promatrano po institucionalnim sektorima, krediti općoj državi (udjel
od 14,4% u ukupnim kreditima) na mjesečnoj su razini pali za 0,2% ili
15,3 mil. eura. Na godišnjoj razini pad je iznosio 13,7% ili 985,9 mil.
eura. Glavnina kredita opće države odnosi na kredite središnjoj državi
(86,2%), koji su na kraju veljače iznosili 5,4 mlrd. eura (-0,1%
mjesečno i -14,4% godišnje). Pri tome se većina kredita središnjoj
državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina). Krediti kućanstvima iznosili su 22,1 mlrd. eura ili 51,2% ukupnih
kredita. Na godišnjoj razini ostvaren je rast za 10,7% ili 2,1 mlrd.
eura, dok je na mjesečnoj razini ostvareno povećanje za 0,8% ili 174,3
mil. eura. Promatrano prema strukturi kredita, na stambene kredite
odnosilo se više od 11 mlrd. eura (ili 49,9% ukupnih kredita plasiranih
sektoru kućanstava). Dok je na godišnjoj razini rast iznosio 10,8%, u
odnosu na siječanj promatrani krediti porasli su za 0,6% ili 65,2 mil.
eura. S obzirom na to da tekuća kretanja sugeriraju na relativno skromnu
potražnju za stambenim kreditima, dvoznamenkasta godišnja stopa rasta
posljedica je baznog učinka. Naime, mjesečni rast kredita u siječnju i
veljači 2023. bio je relativno skroman (0,1% odnosno 0,3%) s obzirom na
to da su se kućanstva nastojala zadužiti prije očekivanog rasta kamatnih
stopa ili pričekati novi (posljednji) krug državnih subvencija u ožujku
iste godine. Druga najveća sastavnica kredita stanovništvu, gotovinski nenamjenski
krediti, iznosila je u veljači 37% ukupnih kredita plasiranih
kućanstvima (najviše od svibnja 2022.). U odnosu na veljaču 2023. godine
zabilježen je rast za 12,5% ili 0,905 mil. eura. Postepeno ubrzanje
rasta promatranih kredita bilježeno je od početka godine. Na godišnjoj
razini, već je u studenom 2023. rast gotovinskih nenamjenskih kredita
premašio rast stambenih kredita. Jačanje plasmana promatranih kredita
odraz je vjerojatno snažnije sklonosti nabavi trajnih potrošnih dobara
uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća te, s druge strane, rastuće
potrebe za financijskim pozajmicama. U uvjetima stanovitog rasta
nominalnih plaća, za očekivati je nastavak solidne potražnje za
promatranim kreditima. U odnosu na prosinac, gotovinski nenamjenski
krediti porasli su za 2,2% ili 172,9 mil. eura. Krediti nefinancijskim društvima, s iznosom od 14,4 mlrd. eura,
činili su na kraju veljače 33,4% ukupnih kredita, a porasli su na osnovi
stanja za 2,6% (+0,4 mlrd. eura) u odnosu na veljaču prošle godine te
za 0,3% (+46,8 mil. eura) u odnosu na siječanj. U siječnju je pad na
mjesečnoj razini, prema navodima HNB-a, zrcalio otplatu sindiciranog
kredita poduzeća iz energetskog sektora, dok je u veljači kreditiranje
poduzeća ostalo prigušeno. Usporavanje na godišnjoj razini je evidentirano gotovo tijekom cijele
prošle godine (izuzev studenog), a nastavljeno je i u 2024. kao
posljedica učinka baznog razdoblja. Kod poduzeća je potražnja skromnija
kao odraz porasta zaduženosti poduzeća tijekom 2022., dok u istom smjeru
vjerojatno djeluje i kontinuirana ekonomska neizvjesnost i njezin
utjecaj na investicijske aktivnosti. Godišnji rast je usporio kod
kredita za investicije (s 7,9% na 7,4%) i kod kredita za obrtna sredstva
(s 2,6% na 1,4%), dok su ostali krediti nastavili bilježiti pad drugi
mjesec zaredom (-2,7%), nakon što je u siječnju zabilježen prvi od
kolovoza 2020. Ostali krediti nefinancijskim društvima odnose se
uglavnom na prekoračenja po transakcijskim računima, kredite za
financiranje izvoza, faktoring i sindicirane kredite. Kao ograničavajući čimbenik kreditiranja poduzeća u prethodnim, ali i
u narednim mjesecima može se istaknuti restriktivna monetarna politika,
što je vidljivo u pooštrenim uvjetima financiranja u odnosu na
razdoblje prije rasta ključnih kamatnih stopa. Tijekom siječnja i
veljače prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima
iznosila je 5,3% ili 334 baznih bodova više u odnosu na razdoblje prije
početka pooštravanja monetarne politike ESB-a. S druge strane,
kućanstva su se za stambene kredite zaduživala po prosječnoj kamatnoj
stopi od 3,9% ili 10 baznih bodova više na mjesečnoj razini (+164 bb u
odnosu na razdoblje prije zaoštravanja monetarne politike), dok je
prosječna kamatna stopa na gotovinske nenamjenske kredite iznosila u
veljači 6,2% (-4bb na mjesečnoj razini te +91bb u odnosu na razdoblje
prije rasta referentnih kamatnih stopa). Na mjesečnoj razini primjetna
je stabilizacija kamatnih stopa i njihovo zadržavanje na razinama s
kraja prošle godine.